Tweet

---

Kutina se po prvi put u prošlosti spominje g. 1256. u povelji hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. U kasnom srednjem vijeku tu živi više imućnih plemićkih obitelji uz rječicu Kutinicu. Gospoštija ima svoje sjedište i utvrđeni dvorac na brežuljku sjeverno-istočno od današnje Kutine. Za obranu od Turaka izgrađena je mala tvrđa Plovdin. Ublizini živjeli su obrtnici i trgovci. Župa i župna crkva spominje se u Kutini g. 1334., 1364., 1488., 1501. itd. Kako je Kutina  obuhvaćala veliko područje uz rječicu Kutinicu, na tom su se području sigurno nalazile dvije župe. Za turskih provala, oko g. 1543.-1552. stanovništvo je odavde nestalo: pobijeno, odvedeno u ropstvo i raseljeno. Tako je Kutina gotovo 150 godina ostala posve opustošena. Poslije oslobođenja Moslavine i  Slavonije od Turaka, sele se u pustu Kutinu sisački Posavci, Erdodijevi podložnici, i stvaraju novo naselje. Moslavinu su poslije stanovite borbe zauzeli Erdddi, pa Sečeni, koji su gospodari Kutine do 1848. Godine 1879. Kutina postaje kotar, pridružen Požeškoj županiji. Katolička crkvena župa obnovljena je u Kutini 1706. g. Požeška županija određuje gradnju škole u Kutini i ta (današnja škola) podignuta je 1879. g. Ferdinand IV. proglašuje Kutinu trgovištem g. 1837. Uto vrijeme ima Kutina kirurga i ljekarnu. 1850. g. djeluje pošta u Kutini, a 1895. telefon. Željeznica je izgrađena 1897. g. Godine 1701. Kutina ima 25 kuća, a 1880. godine 324 kuće. Danas Kutina ima 25.000 stanovnika i urbano je središte mikro-regije Moslavine. Svakim danom Kutina potvrđuje da je grad u kojem je poželjno biti poduzetnik, zadovoljstvo biti radnik i, prije svega, ugodno biti građanin.

Program proslave Dana grada možete vidjeti ovdje.

---