Dvije najbliže bolnice Kutini udaljene su 40-ak km i zbog toga je zdravstvena zaštita građana na nedovoljnoj razini. Upozoreno je na prvoj Konfereniciji ruralne medicine koja je održana u Hotelu Kutina, koju je organizirala Koordinacija hrvatske obiteljske medicine. 11% od 2500 liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj udaljeno je više od 100 km od najbliže bolnice i radi u nedovoljno opremljenim ambulantama. Zbog toga je zdravstvena zaštita stanovnika u ruralnim područjima na znatno nižoj razini od stanovnika u urbanim podrčjima. „Nije to samo hrvatski problem. To je problem u cijeloj Europi.“, rekao je dr. John Wynn Jones, predsjednik EURIPA – Europskog udruženja ruralnih i izoliranih liječnika.
„Liječnik sam u ruralnom području Walesa u Velikoj Britaniji više od 30 godina. Iz tog sam iskustva naučio da je potrebno educirati liječnike za rad u seoskim ambulantama i ambulante opremiti potrebnom opremom. Tako smo puno napravili i vjerujem da će tako biti i u Hrvatskoj, a ova je konferencija dobar početak.“
35% liječnika obiteljske medicine udaljeno je 20 km od najbliže bolnice. Osobni liječnici zbog toga teško mogu pružiti punu zdravstvenu skrb svojim pacijentima niti ih usmjeravati prema gradskim zajednicama. Organizatorica konferencije, dr. Tanja Pekez Pavliško, specijalistica obiteljske medicine iz Kutine naglašava kako se u rješavanje problema ruralne medicine trebaju udružiti općine i gradovi, posebno žuapnije koje su zadužene za organizaciju zdravstvene zaštite.
„Senzibilizirati županije da posvete veću pažnju liječnicima obiteljske medicine u smislu da im se olakša rad, edukacija, da ih se bolje opremi. To se trenutno ne prepoznaje u većini Hrvatske, pa niti u našoj županiji. Još uvijek se forsiraju opremanja bolnica, dovođenje bolničkih specijalista u manje sredine što je vrlo skup sistem, jedan od najskupljih sistema.“
Zbog zapostavljanja ruralnih područja 50% stanovnika Hrvatske nema dovoljnu zdravstvenu zaštitu. „Samo kad bi se seoske ambulante bolje opremile smanjili bi se putni troškovi koje HZZO plaća pacijentima za odlazak na specijalističke ambulante u gradske bolnice. Tako bi se uštedjelo jako puno i taj bi se novac mogao upotrijebiti za povećanje razine zdravstvene zaštite stanovnika.“ Upozorio je dr. Mario Malnar, predsjednik KOHOM-a, Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.
„Zato treba standardizirati ambulante, opremiti ih. To ne mogu sami doktori, oni novaca za to nemaju. To je skrb države koja mora to napraviti. Mi imamo u Hrvatskoj 60% ambulanti koje nemaju EKG. To je sramota u svjetskim razmjerima. To se sve zna, ali to nije zanimljivo. Političarima je zanimljivije i bolje je kupiti PET scan ili linearni ciklotron koji će vidjeti 100 ljudi u godinu dana, nego 2500 EKG koji će služiti cijelom narodu Hrvatske i koje je puno jeftinije nego ovo.“
Na prvoj Konferenciji hrvatske obiteljske medicine liječnici obiteljske medicine postavili su dijagnozu i propisali terapiju za povećanje zdravstvene zaštite stanovnika u ruralnim područjima. Specijalisti u urbanim središtima trebaju odobriti sredstva za provođenje terapije.