Udruga vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“ Kutina obilježila je tradicionalno Martinje u petak 9. studenog u Vinskom dvoru. Članovi udruge obilježili su Martinje uz tamburaše i neizostavnog „Martinskog biskupa“ Ivana Smuka.
Priveli su tako Mošta tradicionalnom pjesmom “Došel je došel Sveti Martin” koji je, kako ističe Zoran Jančar predsjednik Udruge vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“ Kutina, bio zagađen i opsjednut svakakvim nečistim duhovima. Predsjednik satirično dodaje da je na njemu bilo osa i pčela, muha i mušica, žaba i mrava, pauka i skakavca, crva i puževa i svakakvog drugog lizaćeg i plazećeg, letećega i puzećega, skakajućeg gada i smrada. Zato su ga strogo kaznili, da se očisti.
Bacili su ga u škafe i brente, moštilom ga gnjavili, pa u bednje hitali, dreckali i gnječili, ali sve to nije ništa koristilo, morali su ga još prešom tiskati da su mu sve kosti pucale i krvav znoj iz njega je curio, još se nije popravio, zato su ga bacili u duboki lagav, ne bi li ga barem tamnica popravila; ali on je u njoj bučio i mumljao kao stari medved i da ga nisu čuvali željezni jaki stražari, odavna bi već zišel, da ga ni vrag vloviti ne bi mogel.
Pitali su Mošteka; Kaži dakle Mošte, jesi li ipak već jednom došao k pameti i jesi li nakanio proći se nečistoće, okaniti se razuzdanog života, da postaneš vrijedan i dostojan primiti ovaj današnji čin.
Obećao je da je, ali smo znali da je svadljivica, jako naprasit i zločeste čudi, da nagoni ljude na svađu i kavgu, po cesti ih valja, u grabe baca, glave im lupa, neslogu potiče, u želucu se svađa; na polje bježi i tako sebe, hodnike, sobe, odijela i pokućstvo skalja.
Na kraju, poručuje Zoran Jančar, zahvalili su dragom Bogu kaj je ovog nečistog i nemirnog nevjernika napravio čista i krijepka, mirna i slušna sina.
Na prostoru ispred Vinskog dvora od strane Turističke zajednice grada Kutine postavljena je umjetnička instalacija posvećena Škrletu, a povodom Martinja članovi Udruge vinogradara i voćara Moslavine „Lujo Miklaužić“ Kutina su uz pomoć „Martinskog biskupa“ , prije samog obreda krštenja mošta, svečano „pokrstili“ navedenu tablu i moslavačkom biseru Škrletu odali još jednu počast. „Ovakvim instalacijama pokazuje se koliko je Moslavcima i Moslavini stalo do revitalizacije i pozicioniranja Škrleta na vinsku scenu Hrvatske“, ističu iz Turističke zajednice Grada Kutine.
Tradicionalno Martinje i krštenje mošta pojavili su se u 17. i 18. stoljeću u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno u Hrvatskom zagorju. Krštenje mošta potječe od Johannissegena, koji je na blagdan sv. Ivana Evanđeliste na njemačkim prostorima bio praznik čistoga, novoga ili mladoga vina, a koji je vrlo rano ušao u latinski ritual kao blagoslov vina, pa ga nalazimo u svim srednjovjekovnim misalima. Ovo germansko pučko slavlje potom je prilagođeno blagdanu sv. Martina, čiji datum svetkovine odgovara prispijeću mladoga vina. Ovo slavlje prispjelo je u naše krajeve zaslugom njemačkog plemstva. Običaj su preuzeli zagorski plemići, koji su ga počeli slaviti na svojim feudalnim posjedima sjeverozapadne Hrvatske.
