Židovi su u svim gradovima i općinama u Hrvatskoj dali veliki doprinos gospodarskom, društvenom i kulturnom razvoju zajednice. Tako je bilo i u Kutini u koju su Židovi doselili sredinom 19. stoljeća. Rečeno je to na predavanju
"Židvoska zajednica u Kutini i Moslavini" dr. Ljiljana Dobrovšak u Muzeju Moslavina što je održana u povodu Dana muzeja. U Kulturno-povijesnom odjelu MMK na istu temu postavljena je i izložba autorice Jasmine Uroda Kutlić
Dan muzeja u cijelom je svijetu ove godine obilježen događanjima na temu: Muzeji i sporne povijesti, govoriti o neizrecivom u muzejima. Ravnateljica Muzeja Moslavine Jasmina Uroda Kutlić uz to je istaknula kako suvremena muzejska praksa osigurava stručnu platformu za komunikaciju o neizrecivom u cilju otkrivanja „zbiljskog identiteta“ baštine o kojoj skrbe muzeji. Tako Muzej Moslavine čuva i dio baštine kutinskih Židova.
Kutina je uvijek bila tolerantna sredina pa su tako brojni Kutinčani pomagali i spašavali svoje sugrađane Židove u vrijeme drugog svjetskog rata i ustaških zločina. Unatoč tome mali broj kutinskih Židova u Kutini preživio je holokaust, a iseljavanje je nastavljeno nakon II. Svjetskog rata. Baština Židova u Kutini danas se najjasnije vidi u građevinama koje su izgradili židvoski trgovci i obrtnici, a dana su u tim kućama gradske i državne ustanvoe: Galerija Muzeja Moslavine, gradska riznica, ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje…
Svoj doprinos predavanju dali su i građani koji su se na predavanju prisjetili svojih sugrađana i židvoskih obitelji. Dragutin Pasarić iznio je nekoliko novih saznanja do kojih je došao u svojim istraživanjima. Živim sjećanjima na židovske obitelji i zajednicu govorila je Ljekra Ermakora, rođena Satler koja je jedna od posljednjih Kutinčanki židvoskog porijekla.
Dr. Ljiljana Dobrovšak zahvalila je građanima na njihovom doprinosu, jer ona i dalje nastavlja istraživati pristutnost židova u Kutini i Moslavini te će taj znanstveni rad, kako je najavljeno, biti objavljen u idućem broju Zbornika Moslavine. (nb)
Međunarodni dan muzeja, 18. svibnja obilježava se od 1977. godine na preporuku ICOM-a (Međunarodno muzejsko vijeće). Na ovaj dan se nastoje javnosti prezentirati dostignuća iz prethodnog razdoblja, te afirmirati muzeje kao javne ustanove. Svake godine Međunarodni dan muzeja obilježava se aktivnostima u sklopu određene teme, odnosno ICOM-ov Savjetodavni komitet predlaže temu za Međunarodni dan muzeja.
Tema koju svake godine u povodu obilježavanja Međunarodnog dana muzeja predlaže ICOM, omogućava svim muzejima svijeta da se u svibnju usredotoče na isti sadržaj pa poruke muzejske zajednice snagom sinergije snažnije odjekuju u javnosti. Tome, naravno, doprinose i stalne preporuke uz taj dan, kojima je cilj da posjetitelju olakšaju pristup u muzej, kao što su slobodan ulaz, ali i organiziranje različitih događanja poput organiziranja promotivnih kampanja, otvaranja izložbi, otvaranja novih muzejskih prostora, produženog radnog vremena, organiziranja koncerata, te različitih programa namijenjenih ciljnim grupama- djeci, porodicama, i invalidima.