U Kutini je prikazan dokuemntarni film Huda jama autora Romana Leljaka te je predstavljena i istoimena knjiga o genocidu nad Hrvatima i zločinu kojeg su počinili partizani u rudniku kod Celja u Sloveniji.
Slovenija je najveće stratište hrvatskog naroda. Nakon drugog svjetskog rata u Sloveniji je ubijeno 200 tisuća Hrvata. U Hudoj jami Barbarinog rudnika stratište je 2000 Hrvata, rekao je Roman Leljak. On je svoja istraživanja ratnih zločina koje su počinili partizani nad Hrvatima započeo 1989. godine te je osnovao i Udrugu Huda jama koja želi istražiti sve partizanske zločine u Sloveniji.
"Nas prije svega zanima i jedini nam je cilj da svi ljudi dobiju dostojan grob. Da budu pokopani na dostojanstven, pijetetan, kršćanski način. Mi ne tražimo i ne dokazujemo tko je kriv, tko nije, nego da žrtve budu pokopane i za one žrtve koje je moguće da im vratimo ime i prezime i da budu pokopane u obiteljskim grobnicama. Više od 200 tisuća Hrvata ubijeno je u svibnju i lipnju 1945. godine. To je činjenica koja je nepobitna. Države Slovenije i Hrvatska ne žele pristupiti rješavanja tog problema, ali takvo ponašanje ove dvije države sigurno neće sakriti ovaj bolan dio povijesti.)
Huda jama, zločin koji se tada dogodio bolna je rana za hrvatski narod i za Sloveniju. U tom zločinu sudjelovali su i stradali obični, mali ljudi.
"Ni jedan vojnik tada ne može biti odgovoran za vojna i politička pitanja od 1941. do 1945. godine. Bili su to vojnici, koji nisu odlučivali o sudbinama ni jednog ni drugog naroda. Bili su to samo ljudi i trebamo im vratiti ime i dostojanstvo, po mogućnosti pokopati ih u obiteljski grob. To bi bila naša dužnost, zbog svih žrtava, zbog njihove rodbine i zbog naših mladih koji trebaju naučiti da se ne smije dopustiti da se ikad ponovi ovakav okrutan zločin, da nauče da ljudi ne mogu biti pokopani u raznim rudnicima, močvarama i drugim mjestima. To nije ljudski i to nije dostojanstveno.)
Državne politike Hrvatske i Slovenije izbjegavale su zauzeti jasan stav o Hudoj jami. Znaju se nalogodavci zločina u Hudoj jami u kojem su stradali nevini civili i vojnici, invalidi, žene i djeca. Neki su živi bačeni u jame. Roman Leljak podnio je kaznene prijave protiv nalogodavaca i počinitelja zločina, ali bez uspjeha. Slovenija i Hrvatska dugo se nisu mogle dogovoriti što sa otkrivenim kosturima stradalih Hrvata u Hudoj jami. Konačno su pokopani u zajedničku kosturnicu, ali Roman Leljak i dalje ustraje u traženju da se DNK analizama pokuša utvrditi identitet žrtava te da se vrate svojim obiteljima.
Zločin u Hudoj jami zbog svega je postao i predmet političkih rasprava i podjela u društvu. Roman Leljak ne čudi se tome.
"Politika je takva. Nažalost, to će se događati sve dok države, jedna i druga ne donesu pravu odluku i taj problem riješe na jedini mogući način, a to je da žrtve, ljude otkopaju, pokopaju i zabilježe istinu koja se desila. Dok to ne učine mi ćemo uvijek biti pod pritiskom politike i ljudi koji će na raznim izborima ne znam što. Huda jama ne bi smjela biti predmet ni jednih izbora. To je trebalo biti istraženi i ovakav film se poslije 70 godina od zločina ne bi trebao prikazivati, jer je to odavno trebalo biti rješeno, ali nažalost nije.“"
Roma Leljak nakon projekcije filma Huda Jama u Kutini poručio je kako on i Udruga Huda jama nastavljaju svoja istraživanja te su započeli istraživanje još jednog rudnika u kojem je stradalo 20 tisuća Hrvata. (nb)