Članovi Gradskog vijeća Kutine obišli su Odlagalište komunalnog otpada Eko Moslavine u Kutini na kojem se odlaže otpad s područja Grada Kutine, Grada Popovače i Općine Velika Ludina.
Predsjednik Gradskog vijeća Drago Bojić ovaj obilazak organizirao je na prijedlog vijećnika Zlatka Babića (HDZ) i kandidata za gradonačelnika Kutine koji je izrazio bojazan kako će kutinsko odlagalište komunalnog otpada biti zapunjeno dovozom i odlaganjem komunalnog otpada iz ostalih dijelova Hrvatske.
"Ono na što smo na sjednici Gradskog vijeća najviše upozoravali to je zbrinjavanje komunalnog otpada iz drugih gradova, iz Istre, Zagreba, nisam upoznat odakle je sve dolazi otpad. Tu je dnevno dolazilo i do 30 do 50 šlepera. Mi kao gradski vijećnici dijelimo zabrinutost naših sugrađana da će se ta naša komunalna deponija zapuniti, i da možda u nekoj budućnosti za dvije, tri godine naši sugrađani neće imati gdje odlagati otpad, nego ćemo možda puno više plaćati zbrinjavanje komunalnog otpada, jel ćemo možda trebati to odvoziti u neke druge gradova u županiji ili možda dalje. Tako da, tu jedino izražavamo određenu dozu zabrinutosti da možda ne bi trebalo taj komunalni otpad iz drugih gradova tu zbrinjavati u tolikoj mjeri. Kako je 2016. godine zbrinuto 4 tisuće našeg otpada iz Kutine, a preko 20 tisuća tona je uvezeno iz Istre. Iz razgovora sa direktorom Sokolom saznao sam da i ove godine iz drugih gradova planira na deponiju odložiti preko 20 tisuća tona otpada. To je ono gdje mi izražavamo svoju zabrinutost, i najvjerojatnije da je ta cijena zbrinjavanja mala, voljeli bismo da je ta cijena zbrinjavanja otpada iz drugih gradova veća nego što je za naše gospodarstvenike u Kutini."
Slavko Sokol, direktor Eko Moslavine zahvalio je gradskim vijećnicima na zanimanju za rad Eko Moslavine i odlaganje otpada na odlagalištu te je podsjetio kako je Eko Moslavine od 2014. otvorena za sva pitanja gradskih vijećnika. Direktor Eko Mosalvine vijećnike je izvijestio o trenutnoj zapunjenosti i odlaganju otpada na odlagalištu. "Ovo je deponija koja je sanirana 2011. godine. Prema projektu sanacije sanirane su dvije plohe i napravljene su dvije nove radne plohe za odlaganje otpada. Kapacitet ovog odlagališta je 900 tisuća kubika. Radna ploha na kojoj je započeto odlaganje otpada u rujnu 2011. godine ima površinu 27 tisuća kvadrata i kapacitet više od 300 tisuća tona mogućeg odlaganja otpada. Od rujna 2011. godine do travnja 2016. godine ukupno je odložena 181 tisuća kubika komunalnog otpada. Geodetski snimak je pokazao da je ta količina smanjena na 60 tisuća kubika otpada uslijed sušenja i razgradnje otpada. Ovog trenutka na radnoj plohi za odlaganje slobodno je 172. tisuće tona. Ako bismo danas prestali sa dovozom otpada izvana, a svoga otpada imamo 7 tisuća tona godišnje to je za 26 godina odlaganja. Cijena odlaganja otpada je tržišna. Piškornica npr. odlaže otpad po cijeni za 130 kn, a Eko Moslavina odlaže po 219 kn. Ako je to malo, ne znam, Eko Moslavina ne može prodati po 300 ili 400 ako su okolo cijene takve kakve jesu."
Odlagalište komunalnog otpada u Kutini sanirano je 2011. godine i te je godine uz odlaganje komunalnog otpada sa područja Kutine, Popovače i Velike Ludine započet dovoz i odlaganje otpada sa područja drugih gradova i općina u Hrvatskoj. Javnost o tome tada nije izvještena te se o toj aktivnosti saznalo prošle godine kada je prvi put tema o odlaganju otpada na odlagalištu otvorena na sjednici Gradskog vijeća Kutine.
Zlatko Babić na pitanje novinara potvrdio je kako je dovoz otpada iz drugih gradova u Kutinu započet 2011. godine, neposredno nakon otvaranje saniranog odlagališta. "Kad sam ja bio predsjednik Gradskog vijeća mi smo jedne godine ovdje zbrinuli oko 5 tisuća tona iz grada. To je bilo tada, a sada se zbrinjava preko 20 tisuća tona godišnje. I kada smo mi zbrinuli tih 5 tisuća tona ovdje, onda je oporba, ili već netko formirao maltene one ekološke udruge koje su protiv toga."
Odlagalište komunalnog otpada u Kutini, kao i sva odlagališta otpada u Hrvatskoj trebalo je biti zatvoreno 1. siječnja 2018., ali će taj rok, po svemu sudeći, biti produžen do 1. siječnja 2019. Nakon toga deponije će biti sanirane, a proračuni pokazuju kako na trošak sanacije i nadgledanja saniranih deponija ne ovisi o količini odloženog otpada. Ukoliko se odlaganje otpada na kutinsko odlagalište nastavi sadašnjom dinamikom zasigurno neće biti zapunjena u iduće dvije godine.
Zlatko Babić, ponovio je bojazan zbog količina otpada koje se odlažu na odlagalištu u Kutini te je predložio i rješenje. "Ovo koliko je kapacitet? To je sve više na bazi nagađanja, nego nekih činjenica da li je kapacitet ovdje 20 godina ili 5 godina i tako da…. Predlažem rješenje da se nađe jedan kompromis između uvoza komunalnog otpada iz drugih gradova i našeg regionalnog otpada kojeg mi imamo, ali da to ne bude u smislu 1:4 ili 5 u korist uvezeno otpada. Možda da bude na razini 1:1 da jasno naša komunalna deponija i Grad od ove komunalne deponije dobije neku financijsku korist, ali da ne ide to ipak u nekakvoj prekomjernoj granici da u budućnosti možda ne ostane zakinut za prostor za odlagalište."
Eko Moslavina je 2014. godine ostvarivala prihod oko 9 mil. kn i poslovala je s gubitkom. Prošle godine tvrtka je ostvarila prihod veći od 13 mil. kn i posluje s dobiti. Otvorene su tako nove perspektive razvoja tvrtke u većinskom suvlasništvu Grada Kutine. Izvijestio je to direktor Slavko Sokol te je podsjetio da je tvrtka sagradila most na Kutinici i izmjestila promet teretnih kamiona iz Radićeve ulice. Otvoren je i pogon za razvrstavanje otpada te se pripremaju i drugi projekti za razvoj tvrtke.
Na prošloj sjednici Gradskog vijeća od oporbenih vijećnika čuo se i prigovor kako se otpad iz drugih gradova i općina u Kutini dovozi samo zbog zapošljavanja. Direktor Eko Moslavine Slavko Sokol, odgovorio je na to pitanje novinara, a koje nisu postavili gradski vijećnici. "2014. godine kad sam preuzeo dužnost direktora Eko Moslavina je imala 9 mil kn ukupnog prihoda i poslovala je s gubitkom. Danas Eko Moslavina ima ukupni prihod veći od 13 mil kn. Zaposlenih je 69 radnika i povećana je efikasnost po radniku, danas je 195 tisuća kn po radniku, a 2014. je bila 180 tisuća kn. Zaposleno je 19 novozaposlenih radnika, a ne 25 kao što se govori. Da je Eko Moslavina privatna tvrtka trošak 19 zaposlenih radnika bila bi dobit za privatnog vlasnika od 1,9 mil. kn. Ovako je to dobit za lokalnu zajednicu, jer jedan član 18 obitelji s područja Kutine i 1 obitelj s područja Popovače rade ovdje, žive, ne odlaze iz Kutine, njihova je plaća pristojna, uredno se isplaćuje itd. Za mene je u komunalnom poduzeću svaki novozaposleni dobit. Podsjećam da Eko Moslavina ne posluje s dobitkom, nego ostvaruje dobit."
Gradonačelnik Kutine Andrija Rudić zahvalio je gradskim vijećnicima na interesu za red gradske tvrtke te je izrazio i žaljenje što se neki vijećnici nisu odazvali pozivu predsjednika Gradskog vijeća na prijedlog vijećnika, predsjednika Kluba zastupnika HDZ-a. "Zahvalan sam svim vijećnicima koji su pokazali interes doći na odlagalište i uvjeriti se u stvarno stanje i da ove bajke koje pričaju oporbeni vijećnici i moj protukandidat nisu istinite, te da su se uvjerili da se ovdje radi vrlo stručan posao i da nema šansi da se radi nešto na štetu Grada Kutine. Uvođenje novih tehnologija će omogućiti Gradu Kutini da ovo odlagalište koristi još 40, 50 godina. To je stvaranje novih radnih mjesta. Ako smo sa 40 zaposlenih sada došli na 60 zaposlenih, a u perspektivi je 110, kome to nije u interesu? Dakle, onim ljudima koji su otpustili 650 radnika iz Petrokemije ili onim ljudima koji ovdje žele stvoriti nešto novo i stvoriti novu perspektivu za obitelji koje su kutinske."
Gradonačelnik Kutine na kraju je izvijestio kako je Grad Kutina pripremio projekt Reciklažnog dvorišta. „Glavni je projekt završen i čekamo izdavanje građevinske dozvole. Ispunit ćemo zakonske rokove za otvaranje reciklažnog dvorišta u Kutini, ovdje neposredno u blizini gradskog odlagališta komunalnog otpada.“. Gradonačelnik Kutine dodao je kako još nije donesena odluka o financiranju izgradnje reciklažnog dvorišta. „Natječaji za sufinanciranje iz fondova nisu još raspisani. Moramo odlučiti hoćemo li čekat državu da otvori natječaje ili ćemo sami financirati gradnju reciklažnog dvorišta, između ostalog, i iz prihoda koji se ostvaruje odlaganje otpada na odlagalište komunalnog otpada u Kutini.“, zaključio je Andrija Rudić. (nb)
