U Galeriji Muzeja Moslavine otvorena je Etnografska izložba
"Božić u vrijeme Bonifacija Pavletića". U programu svečanog otvorenja djeca Područne škole Zbjegovača, rodnog mjesta Sluge Božjeg Bonifacija Pavletića pod vodstvom Sanje Rašo Čar izvela su i predstavu u kojoj su prikazali tradicijske običaje prije 150 godina. Vokalna skupina Rusalke izvela je i nekoliko tradicijskih božićnih pjesama.
Izložba autorice Slavice Moslavac sastoji se od raznih veličina i materijala božićnih jaslica, slikovnih zapisa na roll-upovima i plakatima, te tekstovima vezanih za moslavačke božićne običaje koji su se u gradskim i seoskim sredinama održavali tijekom 19. i 20. stoljeća, tj. u vrijeme fra. Bonifacija Pavletića. Tekstovi su pisani na hrvatskom, talijanskom i engleskom jeziku, jer se planira da izložba slijedeće 2017. godine bude postavljena i u Saronnu u Italiji, gdje je sjedište Družbe sinova Bezgrješne kojoj je pripadao i brat Bonifacije.
Od svih običaja tijekom godine božićni običaji, kao dio zimskog godišnjeg ciklusa, obuhvaćaju najviše vremena, najbrojniji su i najraznovrsniji, rekla je Slavica Moslavac predstavljajući izložbu. Tu se međusobno prepliću stara pretkršćanska vjerovanja i kršćansko svetkovanje rođenja Isusa Krista - Božića. Te dvije razine običaja u višestoljetnom preplitanju u malim su se dijelovima stopile, pa su se brojni nekršćanski elementi prilagodili kršćanskom svjetonazoru.
Božićni običaji vezani su uz imena svetaca, a njihovi životni putevi protkani su brojnim vjerovanjima o njihovim dobročinstvima i čudoređu.
U starom kršćanskom svijetu, pa i kod nas ima u božićnim običajima i pjesmama, t. njihovoj biblijskoj fabuli ili simbolici, još dosta sačuvanih elemenata, u kojima se kriju ili zameci ili ostaci božićnih igara kao što su koledarski običaji s prigodnim pjesmama, kićenje jaslica, drvca i zelenila. Prostiranje slame po kući, spravljanje blagdanskih jela kao i čestitari u duhu narodne tradicije. Oni su isključivo bili muškarci, različitog socijalnog sastava i životne dobi, koji su pjevajući obilazili selo, zaustavljali se pred svakom kućom, čestitali kućedomaćinu, a za uzvrat bili darivani.
Uz običaj darivanja, bilo je uvriježeno izreći određenu čestitku, tj. želju za dobrobit i blagostanje u narednom radzoblju.
Božićni običaji počinju na Svetu Barbaru /4.prosinac/ sijanjem božićne pšenice, ili od dana Svetu Lucije /13.prosinac/ i traju do Sveta tri kralja.
