Knjižnica i čitaonica Kutina organizirala je književnu večer s književnicom Ivanom Šojat. Tijekom ove uistinu ugodne večeri u društvu nadasve iskrene spisateljice govorilo se o njezinom životnom putu koji je sam po sebi priča za roman. Isječke iz bogatog životnog iuskustva osječka je književnica objavila kroz nekoliko romana od kojih je možda nazapaženiji Unterstadt o kojemu je i bilo najviše riječi. Ivana Šojat obrazovala se tijekom života na više polja tako su joj bliska razna rješenja od likovnih, do matematičko logičkih… Ipak jezik i riječ njezina su forma kojom na izniman način opisuje svoju mladost koja je na istoku Slavonije, u Osijeku, obilježena potresnim ratnim događajima. Upravo su oni potaknuli Ivanu da se prijavi u Domovinski rat koji je trajno obilježio njezina promišljanja o životu i čovjeku. Ona su prisutna i danas propitujući odnose među narodima nastojeći izvući ono najbolje, ne iz Hrvata, Srba ili Nijemaca kao nacija, već iz čovjeka kao takvog. Njezine priče koje smo mogli čuti tijekom predstavljanja knjige bile su zanimljive, potaknule su posjetitelje na razmišljanje i uključile ih u raspravu o romanima koje su pročitali. Ovo je prvi, no zasigurno ne i zadnji posjet ove autorice koja, evidentno, još ima puno toga za reći i napisati budući da je pokazala da je riječ ipak najsnažnije oružje. Književnu večer otvorila je knjižničarka Katarina Budić, a u ime Grada Kutine književnicu je pozdravio zamjenik gradonačelnika Damir Petravić zahvalivši joj na gostovanju u Kutini.
(gp/ML)
.
»Rođena 26. veljače 1971. godine u Osijeku gdje je završila gimnaziju i dvije godine studija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu. Studij je, kako kaže, kraju zapravo priveo Domovinski rat u koji se još početkom kolovoza uključila kao dragovoljac. Od 1992. do 1993. (godinu dana) radila je kao tajnica i prevoditeljica u Uredu Ministarstva obrane za odnose s UN-om i Europskom Unijom. 1993. Odlazi u Belgiju gdje je živjela osam godina i završila studij francuskoga jezika. Godinu dana radila je kao dopisnik Glasa Slavonije iz Bruxellesa.
Objavila je romane: Šamšiel, Unterstadt, Ničiji sinovi i Jom Kipur, zbirke priča: Kao pas, Mjesečari i Ruke Azazelove, eseje I past će sve maske te zbirke poezije: Hiperbole, Uznesenja, Utvare i Sofija plaštevima mete samoću.
Roman Unterstadt nagrađen je nagradama Vladimir Nazor, Ksaver Šandor Gjalski, Fran Galović te Josip i Ivan Kozarac. Prevodi s francuskoga i engleskoga jezika.»