Učenički dom u Kutini sinoć je obilježio sjećanje na holokaust. Naime 27. siječnja 1945. godine Crvena armija u Poljskoj je oslobodila zatočenike u Auschwitzu, najvećem koncentracijskom logoru nacističke Njemačke. Riječ je o jednom od stratišta u Drugom svjetskom ratu stradalih 6 milijuna Židova.
Pozivom ravnateljice Vesne Vuković učenici su sjećanja započeli minutom šutnje za žrtve rasnih progona. Temeljem, uglavnom literaturnih podataka iz publiciranih djela Ogranka Matice hrvatske, Muzeja Moslavine, Knjižnice i čitaonice dali su prikaz života Židova u kutinskom kraju i stradanjima u ratnim logorima na hrvatskom tlu. Autori priloga bili su: Ana Pleše, Marta Mlinarić, Monica Badanjak, Monika Došen i Stephani Kompljenović, a unutar dokumentarne izložbe na medalju Pravednika među narodima svojim crtežom podsjetio je Mihael Pleše. Spominjana su i pojedina imena dobitnika. Među njima i za skrb Židova iz Kutine angažiranih Branka i Čedomira Bauera. Spomenuta je i neosporna uloga u zaštiti progonjenih zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Tijekom večeri otkriveno je da se uz nadbiskupa osobito vezuje i ime dr. Mije Selca, rođenog u Voloderu, nekada župnika crkve sv. Blaža u Zagrebu.
Gost večeri bio je Dragutin Pasarić. Među prvima pisao je o Židovima u Kutini. Podsjetio je i na značajni istraživački prinos Božidara Feldbauera, Ljiljane Doobrovšak, Zlatke Karača, Đure Vidmarovića… Govorio je o zapaženoj ulozi nekada brojnijih kutinskih židovskih obitelji utjecajnih na gospodarski i društveni razvoj grada Od 2001. godine više ih nema popisu stanovništva. Dodirnuta je i neizbježna tema 1914. godine izgrađene sinagoge, ali kako je rečeno 1968. s objašnjenjem derutnosti srušene. Nažalost tako se u Kutini osim u muzejskoj dokumentaciji i crtežima akademskog slikara Ivana Milata izgubio trag toj vrsti graditeljstva, ali i identitet inače miroljubive sredine. Naime poznati oskarovac režiser Branko Lustig, rekao je Pasarić, u riječkom Novom listu spominje da su njegovi bratići za teških ratnih dana spašeni upravo u Kutini.