Na zahtjev novinara dr. Mesud Peco, ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu SMŽ u opširnom priopćenjeu za javnost odgovorio je na pitanja o organizaciji rada hitne pomoći u Kutni. Priopćenje ravnatelja ZZHM SMŽ prenosimo u cijelosti.
Organizacija rada hitne medicinske službe u Ispostavi Kutina
2009. godine je počeo proces reorganizacije hitne medicinske službe u RH.
2011. godine u sklopu te reorganizacije je osnovan Zavod za hitnu medicinu sisačko-moslavačke županije
U dvije godine postojanja našeg Zavoda u Ispostavi Kutina,osim mrežom predviđenog tima T1 (liječnik, med.tehničar, vozač) ostajao je raditi jedan medicinski tehničar/sestra radi „čuvanja vrata“ kako nakon odlaska tima na teren na intervenciju vrata Ispostave ne bi ostala zatvorena.
Kada bi zakon i pravilnici, te Hrvatska komora medicinskih sestara, omogućili da medicinske sestre provode terapije po uzoru na sestre i tehničare u Zapadnim zemljama (gdje su im ovlasti znatno veće kao i odgovornost koju preuzimaju), imalo bi mnogo više smisla imati med.sestru/tehničara koji ostaje u Ispostavi. U našem slučaju medicinska sestra/tehničar, nažalost, ima gotovo ulogu “službenog laika” koji može pružiti samo prvu pomoć (koju je dužna pružiti svaka osoba koja je položila vozački ispit, a time i ispit iz prve pomoći Hrvatskog crvenog križa) i postaviti venski put. Naravno tu je i značajni psihološki faktor prisutnosti zdravstvenog radnika hitne medicinske pomoći, ali nažalost zakonski vrlo ograničenog u svom djelovanju.
Timovi 2, koji se sastoje od dvije medicinske sestre/tehničara, imaju nešto veću mogućnost djelovanja, a sastoji se od pružanja najhitnije osnovne hitne medicinske pomoći i hitnog medicinskog prijevoza.
Kada bi lokalna zajednica ili odgovorne institucije koje odobravaju Mrežu hitne medicinske pomoći osigurali financijska sredstva za ovakav dodatan tim u Ispostavama Petrinja i Kutina, cijela priča bila bi legalna i imala bi mnogo više smisla. Nažalost, cijena ovakvog tima gotovo je tri puta veća od dodatne medicinske sestre kojoj je radno mjesto isključivo hitna ambulanta u Ispostavi. Iako ljudski život nema cijenu, nažalost čitav svijet se vrti oko novca. Svjesni smo da su hitne medicinske pomoći diljem zemlje imali ovakve organizacijske strukture i da su koristile ili još uvijek koriste med. sestre/tehničare u ambulanti kada nema liječnika da pruži prvu pomoć, ali i ono što inače ne bi smjele. Tako su liječnici znali preko telefona ordinirati terapiju pacijentima koji su životno ugroženi, svjesno kršeći zakone i pravilnike, a sestre su primjenjivale tu terapiju, istovremeno su i liječnik preko telefona i med. sestra/tehničar zbog toga mogli izgubiti svoje licence za rad i ugrožavali sebe i ustanovu u kojoj rade od tužbi u slučaju nepovoljnog ishoda za pacijenta, koji je nažalost moguć zbog stanja samog pacijenta i kojemu ne bi pomogla niti vrhunska intenzivna skrb najboljih klinika na svijetu. Na sudu bi se u tom slučaju kao olakotna okolnost uzimala dobra namjera, ali liječnika, sestru i ustanovu bilo bi vrlo teško obraniti od privatne tužbe. Stoga su mnoge ustanove odlučile “ukinuti” drugu sestru koja sama ostaje u ambulanti kako bi spriječile tužbe usmjerene prema ustanovi, kao i zaštitile svoje medicinske sestre od odgovornosti za koje zapravo ne bi smjele ni biti odgovorne.
U teškim ekonomskim uvjetima građane treba educirati (npr. mediji, Hrvatski crveni križ) da sami znaju pružiti osnovnu prvu pomoć do dolaska hitne medicinske pomoći. Građani često sami dolaze u ambulantu hitne medicinske pomoći tražeći pomoć za nehitne tegobe. To naravno nije nikada problem, jer će ih djelatnici pregledati i nakon što se ustanovi da nisu hitni slučaj uputiti obiteljskom liječniku ili u ljekarnu po savjet ljekarnika. No ukoliko građanin dođe u ambulantu i zaista se radi o hitnom slučaju, a lokalni tim hitne medicinske pomoći se trenutno nalazi na pružanju hitne medicinske pomoći nekome tko je životno ugrožen na nekoj drugoj lokaciji, građanin koji je došao u ambulantu ostaje bez brze pomoći. Građani često rade grešku dolazeći u hitnu pomoć, umjesto da nazovu hitnu pomoć na broj 112. Da je građanin iz ovog prošlog primjera, umjesto dolaska u ambulantu, nazvao hitnu pomoć s mjesta gdje je nastala potreba za žurnom medicinskom pomoći, dispečer medicinske prijavno dojavne jedinice (broj 112 ili 194) uputio bi najbližu ekipu hitne pomoći s hitnim vozilom prema pacijentu. To znači da bi preusmjerio lokalnu ekipu hitne pomoći, ako je ona trenutno zauzeta s pacijentom koji ima manji stupanj hitnosti ili ako to nije slučaj, uputio bi najbližu prikladnu ekipu hitne pomoći. Timovi hitne medicinske pomoći u našoj županiji nemaju granice svojih djelovanja - timovi hitne pomoći iz Siska često potpomažu područje gradova Petrinje, Popovače, a ponekad i Kutine i Hrvatske Kostajnice. Isto tako timovi tih područja, ako se ukaže najhitnija potreba, pomažu na području Siska, ako su sve sisačke ekipe zauzete hitnim intervencijama. U našoj županiji u svakom trenutku hitnu medicinsku pomoć pruža 10 timova, a po noći, praznikom i vikendom 12 timova raspoređenih na ključne lokacije u županiji. Reforma hitne medicinske pomoći je u značajnoj mjeri povećala broj ovih timova u odnosu na godine ranije, liječnici, sestre/tehničari te vozači su bolje educirani, imamo bolja vozila i bolju opremu, ali ponekad, a na sreću izuzetno rijetko, događa se da su svi timovi zauzeti.
Ispostave Kutina, Novska i Petrinja će već slijedeći tjedan biti opremljene „portafon“ uređajima koji uspostavljaju automatsku vezu sa dispečerima kako bi dispečer procjenio stanje pacijenta i prema tome uputio najbliži tim hitne medicinske pomoći.
Nigdje na svijetu ne postoji izvanbolnička hitna medicinska služba koja može biti prisutna u svakom trenutku na svakom mjestu, ali Zavod za hitnu medicinu naše županije napravio je značajna poboljšanja u kojemu iznimno hitni pacijenti dobivaju hitnu medicinsku pomoć u najkraćem mogućem vremenu.
Nažalost, županijska bolnica još uvijek nema objedinjeni hitni bolnički prijem, predviđen reformom hitne medicinske službe, što ne predstavlja samo problem izvanbolničkoj hitnoj medicinskoj pomoći koja predaje pacijenta na daljnju bolničku skrb, već i pacijentima koji sami traže medicinsku pomoć u bolnici.
U Ispostavama Novska, Sisak, Glina i Hrvatska Kostajnica nikada nije bila prisutna druga sestra. To su također Ispostave koje su, iz laičke perspektive, uskraćene za dodatnu medicinsku sestru koja stalno boravi u ambulanti, stavljajući u nerealnu prednost Ispostave Petrinju i Kutinu. Zavod je mišljenja kako bi bilo najkorisnije, za same pacijente i za Zavod, kada bi u Ispostavi Kutina imali dodatni tim, i to tim T2, te kada bi hitni pacijenti, umjesto dolaska u ambulanti radije pozivali hitnu medicinsku pomoć na broj 112. Za sve ovo treba ponovno procjeniti organizaciju sustava na razini višoj od razine Zavoda i educirati građanstvo, a ovaj tekst je jedan od koraka u tome.
Budući sam ja kao ravnatelj zavoda fiskalno odgovoran za namjensko trošenje proračunskih sredstava, u ovoj fazi nisam imao druge mogućnosti od ovog prilagođavanja organizacije rada Zavoda postojećoj mreži hitne medicine RH.
Rad dodatnog tehničara/sestre nije plaćen od HZZO-a niti od jedinica lokalne samouprave niti od Županije. Zavod radi toga trpi veliku materijalnu štetu, broj prekovremenih sati je veliki, sredstva kojima bi se mogla kupiti vozila hitne pomoći i saniteta troše se nenamjenski. Izračun pokazuje da bi se godišnje od tih sredstava mogla nabaviti 3 do 4 nova opremljena vozila.
Mi smo u 3 navrata pismeno i direktnim razgovorima kontaktirali Vašeg Gradonačelnika i upoznali ga sa problemom, ali nikakav dogovor o eventualnom financiranju tog rada nije postignut, niti je bilo prijedloga za sufinanciranje, tako da nažalost moram demantirati zadnju izjavu gosp. Gradonačelnika.
Boljom organizacijom primarne medicine u gradu Kutini, njihovim izvršavanjem zakonskih obaveza o radnom vremenu, organiziranjem rada tih ambulanti subotom i edukacijom stanovništva o svrhi i ulozi hitne medicinske službe se može izbjeći nepotrebno alarmiranje javnosti i pružiti kvalitetna medicinska skrb svima.
Problemi u organiziranju kvalitetne hitne medicinske usluge u našoj Županiji se zajedničkim naporima Zavoda, Grada Kutine i Županije nastoje na najbolji način riješiti.
Zavod je, kao županijska ustanova od velikog zdravstvenog značaja, u svakom trenutku spreman na dogovor u svrhu pružanja što bolje usluge našem stanovništvu,
S poštovanjem,
Ravnatelj:
Mesud Peco, dr. med.
Zavod za hitnu medicinu SMŽ
ČPP - Česta pitanja i odgovori o Hitnoj pomoći
Sto treba znati o HMP
O organizaciji rada HMP razgovarat će se u ponedjeljak u Sisku u sjedištu SMŽ. Na sastanku će sudjelovati; zamjenik žuapnice Ivan Nekvapil, gradonačelnici Kutine i Petrinje, načelnici općina Topusko i dvor, ravnatelj i predsjednik Upravnog vijeća ZZHM SMŽ te ravnatelji Domova zdravlja Kutine, Siska i Petrinje.
