„Ne nasilju na društvenim mrežama“ naziv je predavanja koje su u sklopu projekta pod nazivom „Zdrav za pet“ održali predstavnici policije iz Siska, Srećko Pejnović i Slavko Jerković, u kutinskom Učeničkom domu.
Društvene mreže koje su danas jako popularne kod svih generacija ljudi i služe za međusobno povezivanje korisnika nose sa sobom i niz opasnosti na koje je upozoreno kroz ovo predavanje.
Srećko Pejnović učenicima je pokušao objasniti i upoznati ih o kakvim sve potencijalnim rizicima i opasnostima je riječ, a koje su česta pojava na društvenim mrežama. Elektroničkim nasiljem (Cyberbullyng) smatra se svaka komunikacijska aktivnost koja služi kako bi se neko dijete ponizilo, zadirkivalo i tome slično. Razlika od tradicionalnog vršnjačkog nasilja je ta što je ovakav tip nasilja dostupan 24 sata, te što je prilikom takvog nasilja anonimnost zajamčena.
Predstavnici policije su detaljno objasnili što karakterizira ovaj oblik nasilja, od slanja anonimnih poruka mržnje, slanja tuđih fotografija i traženja da se procjenjuju, slanja zlobnih sadržaja, prijetnji smrću, seksualnog uznemiravanja, a nasilje dijele na četiri faze: fazu upoznavanja, uspostave povjerenja, traženja MMS-a, te fazu emocionalne ucjene i prijetnje. Oblici ovakve vrste nasilja vode u prostituciju i mogu ostaviti vrlo teške posljedice na osobu koja je bila žrtva. U kaznenom zakonu se ovakvo nasilje definira kao kazneno djelo protiv časti i ugleda, a takav kazneni postupak se pokreće privatnom tužbom. Kazna za uvredu ne može biti manja od iznosa 20 kn na dan, a veća od 10 000 kn na dan. Za sramoćenje novčana kazna kreće od 180 kn na dan, pa do zatvorske kazne u trajanju od 3 do 5 godina. Kazna za povredu privatnosti djeteta je zatvor.
Predstavnici policije upozorili su učenike na oprez kada pristupaju društvenim mrežama, oprez kod pisanja sadržaja i davanja vlastitih podataka. Osobe koje saznaju nečije korisničko ime i lozinku mogu u potpunosti izmijeniti sadržaj njihovog profila i stvoriti velike probleme, što je kažnjivo, ali prethodno nanosi veliku štetu pojedincu. Stoga su apelirali i na roditelje za nadzor nad djecom, a preporuka je kako bi lozinke trebale imati najmanje 23 kombinirana znaka kako bi bile sigurne. Bilo kakve uznemirujuće poruke ne smiju se brisati s računala i mobitela jer mogu pomoći u traženju nasilnika.
Učenici su pomno pratili predavanje jer svi danas koriste neku od društvenih mreža, a bilo je i pitanja koja su postavili predstavnicima policije kako bi se bolje snašli ukoliko dođu u takvu situaciju.