Nakon pitanja na aktualnom satu sjednice Gradskog vijeća Kutine i članaka na internetskim portalima o uređenju i otaranju rodilišta u Kutini žuapnica Marina Lovrić Merzel medijima je uputila Priopćenje za javnost kojeg prenosimao u cijelosti.
P R I O P Ć E NJ E
Zbog velikog zanimanja građanki i građana Sisačko-moslavačke županije, te radi potrebe i obveze objektivnog i istinitog informiranja javnosti, dostavljamo Vam priopćenje sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić Merzel u vezi s rodilištem u Kutini, sljedećeg sadržaja:
„Mišljenje Hrvatske liječničke komore Sisačko-moslavačke županije koje je dostavljeno Domu zdravlja Kutina 30. srpnja 2012. godine je u potpunosti uvaženo. Naime, DZ Kutina je zatražio mišljenje o opravdanosti proširenja djelatnosti zdravstvene ustanove na djelatnost rodilišta, te je dobio negativno mišljenje HLK SMŽ.
Rodilište u Kutini neće biti u sustavu DZ Kutina kao izvanbolnička djelatnost, već će to biti izdvojeni odjel rodilišta Opće bolnice 'Dr. Ivo Pedišić' Sisak. U odjelu će raditi liječnici koji i sada rade na Odjelu ginekologije i porodništva sisačke bolnice, te će kutinsko rodilište biti pod ingerencijom OB Sisak, a ne DZ Kutina.
Pitanje nedostatne zdravstvene zaštite rodilja i novorođenčadi koje je konstatirano u vrijeme izdavanja mišljenja HLK SMŽ, riješeno je 2013. godine otvaranjem Centra za majku i dijete pri DZ Kutina kojeg su zajednički financirali Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih integracija Republike Hrvatske i Sisačko-moslavačka županija u okviru Programa povišenog zdravstvenog standarda Sisačko-moslavačke županije.
Rodilište u Kutini biti će opremljeno u skladu sa svim uvjetima, normativima i standardima koje je propisalo Ministarstva zdravlja RH, a sredstva su osigurana u Županijskom proračunu. Pri obavljanju svih usluga specijalističke zdravstvene zaštite uvažavat će se zahtjevi struke.
Smatramo da Povjerenstvo Hrvatske liječničke komore nije meritorno za mišljenje o ekonomskoj opravdanosti rodilišta u Kutini. Naime, provođenje zdravstvene zaštite ne zasniva se primarno na ekonomskim principima (iako ih treba uvažiti), već na četiri osnovna načela propisana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti: sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitom pristupu u primarnoj zdravstvenoj zašiti, a specijaliziranom pristupu u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti“.
