U Muzeju Mimara pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja predstavljeno englesko izdanje knjige Napokon smo krenuli...(WE’VE FINALLY STARTED...)Rudija Stipčića, ratnog zapovjednika Operativne grupe Posavina. Nakon hrvatskog izdanja prije 17 godina nepromijenjeni sadržaj na engleskom jeziku objavila je kutinska nakladnička kuća Spiritus movens, a na sadržaj podsjetio urednik oba izdanja Dragutin Pasarić.
Znakovito, knjiga se u javnosti pojavila uz 14. listopada u spomen na 1991. godinu kada je posebno odlučnošću kutinske 56. bojna oslobođena Bujavica. Ona je u vojničkom smislu prvo oslobođeno mjesto u Domovinskom ratu. Iza nje je do konca 1991. godine posebno tajnom operacijom Orkan oslobođeno još 20 zapadnoslavonskih naselja, naglasio j je autor knjige general Stipčić.
Sadržaj na engleskom podsjetnik je svjetskoj javnosti opravdanog povratka okupiranog prostora domovine. Knjiga na dvjestotinjak stranica govori iskustvom vojnog stratega, pa je ona povijest, ali i priručnik za vojna učilišta, rekao je recenzent prof. dr. sc. Tomislav Jantol, Vojni analitičari sve više slažu se s ocjenom generala Antuna Tusa - da nije bilo politike spomenutom operacijom, bio bi već prve ratne godine oslobođen čitav prostor zapadne Slavonije. Ovako ona je bila nacrt za četiri godine kasnije poznatu uspješnu akciju Bljesak.
S pozicije saborskog zastupnika u to vrijeme na odjek operacija u svom rodnom kraju, podsjetio je i autoru knjige zahvalio Đuro Vidmarović. Kao diplomata dao je naznake što knjiga na engleskom znači u tumačenju stvaranja hrvatske države osobito za brojna veleposlanstva u svijetu.
Svečanoj promociji bila su prisutna i izaslanstva: viceadmiral Ante Urlić u ime predsjednika RH i Vladimir Šeks u ime hrvatskog Sabora. Grad Kutinu kao jednog od sponzora izdanja predstavljao je dogradonačelnik Josip Marić.
U ime branitelja-osloboditelja Bujavice, ratni dozapovjednik kutinske 56. bojne Đuro Jonaš uručio je spomen zastavicu s natpisom „Nitko prije nas“. Prije svečanog čina projicirane su ratne fotografije autora Željka Gašparovića. Bile su spomen na ratna zbivanja i na preminulog akademskog slikara-grafičara Ivu Vrtarića, likovnog urednika knjige.
