U prepunoj dvorani Pučkog doma u Kloštar Ivaniću promoviran je CD KUD-a Kloštar Ivanić, slikovitog naziva „Volim milo, ma siroče bilo“ koji su uredile i producirale dvije Kutinčanke, Slavica i Lana Moslavac. Kutinska etnologinja i ravnateljica Muzeja Moslavine objedinila je, u narodu sačuvane izvedbe pjesama moslavačkog kraja, te je tako nastao nosač zvuka sa 19 naslova kola i pjesama koje nisu do sada objavljivane, a neke se prvi puta i pojavljuju u javnosti kao; Milanova polka, Drmeš od Marice, Kiša pada...Najveći dio izvedbi su pjesme i plesovi uz glazbenu pratnju tamburaškog sastava, zatim solističkih instrumenata tambure samice i frulice (jedinke); šest u izvedbi tamburaškog sastava, deset napjeva u izvedbi folklornog zbora uz pratnju tamburaškog sastava i solistice Lane Moslavac na tradicijskim glazbalima, te jedne a capella izvedba. Najizvorniji način pjevanja iskazan je u tri napjeva PS „Angeline“, koje djeluju unutar KUD-a Koštar. Izvedbe su upravo onakve, kako su u narodu sačuvane i izvođene na raznim prelima, čijalima, svadbama i drugim druženjima, bez glazbene pratnje i drugih intervencija.
»Taj će glazbeni uradak svakako ostati kao trajno ostvarenje dugogodišnjega sna, ali i želje da zapisi i snimke glazbe moslavačkog prostora i vremena postanu i ostanu svojevrsno glazbeno svjedočanstvo o etnografskoj, u ovome slučaju i etnomuzikološkoj, prošlosti te povezanosti Moslavine s ostalim krajevima središnje i sjeverozapadne Hrvatske», rekla je na promociji urednica Slavica Moslavac. Predsjednik KUD-a Kloštar Josip Perinić, kao i ostali predstavnici Kloštar Ivanića govorili su o vrijednosti ovog projekta glazbene ostavštine kloštranskog kraja. U sklopu promocije održana je i revija narodnih nošnji, koje predstavljaju neizostavni dio bogatstva kloštranskog kraja, uz stručno vodstvo Slavice Moslavac.
Osim predstavljačkog revija je imala i edukativni značaj, predstavljajući blagdanske nošnje nošene za razne prigode od korizmenih, svadbenih, mladenačkih, nošenih u zrelijoj dobi, te staračkih, muških i ženskih s osobitim naglaskom na oglavlja, vratno prsni nakit, do građanskih elemenata kao što su: cabajke, rekleci, zobuni, surke.
Revija je završena s nositeljicom odjeće oblikovano „tradicijsko u suvremenom“ , a sastojalo se od surke načinjene prema akvarelima Sandora Erdödya iz 1837. g., načinjenoj prema primjerku nađenom u Muzeju Moslavine i suvremeno izrađenih čizama koje se svakako mogu nositi i danas u raznim svakodnevnim prigodama. G.P.