U jučerašnjoj 70. obljetnici obilježavanja stradanja stanovnika Zrina i 505. obljetnici rođenja Nikole Šubića Zrinskog u organizaciji Udruge ratnih veterana „Hrvatski domobran“ Ogranak Kutina sudjelovalo je i pedesetak hodočasnika s kutinskog i popovačkog područja. Među kojima su bili i hrvatski branitelji, predstavnici Matice hrvatske i Udruge Hrvatska žena.
Žrtvama je iskazana pošast mimohodom hrvatskih vojnih postrojbi i svih sudionika, a posebno misnim slavljem koje je predvodio sisački biskup mons. Vlado Košić. U spomen bogoslužju sudjelovao je i preč. kanonik Dragutin Papić, župnik kutinski, ali i zrinsko-gorski arhiđakon, dakle s područja spomena obljetnica i najavljene izgradnje župne crkve Našašća sv. Križa. Inače uz njezinu prošlost arheologija je nedavno otkrila temelje monumentalnu jednobrodne gotičke crkve iz 14. stoljeća.
Mjesna, inače župna crkva Zrina partizanskim zloćinom c srušena 1943. godine. Stanovnici, uglavnom civili dijelom ubijeni i protjerani i osudom 1946. godine Kotarskog suda u Dvoru na Uni lišeni povratka. Praktično preživjeli i njihovi potomci susret sa svojim zavičajem najbližih doživjeli su tek poslije operacije „Oluja“ 1995. godine u Domovinskom ratu. „Zrin zaslužuje postati duhovni i nacionalni centar, gdje bismo dolazili barem nekoliko puta godišnje“, naglasio je biskup Košić.
Žrtvama su se polaganjem vijenaca poklonili i izaslanici Predsjednika RH Ive Josipovića i Hrvatskog sabora Josipa Leke. Osobito dojmljiv i u poniznosti prema žrtvama bio je govor zastupnice hrvatskog Sabora Ivane Posavec Krivec.
Uz zrinsku tvrđavu podignut je i jarbol s hrvatskom trobojnicom, a za što su osobito zaslužni hrvatski branitelji iz Kutine Damir Markuš i Damir Badanjak. Tijekom puta i u samom Zrinu, kutinski umirovljenik i glumac-amater Antun Bračevac interpretirao je stihove o raseljenim Zrinjanima. On je kao desetogodišnji dječak bio prisutan smještaju preživjelih stanovnika Zrina u njegovom rodnom slavonskom selu Drenju.
