Matica Hrvatska ogranak Kutina obilježila je obljetnicu osnivanja ogranka iz 1971. godine i godišnjicu obnoviteljske skupštine iz 1991. godine. U Domu hrvatskih branitelja tom je prigodon predstavljen dvobroj časopisa Moslavačko zrcalo i projekt poprsja Mate Lovraka koje će iduće godine biti postavljeno u najstarijoj kutinskoj osnovnoj školi u kojoj je Mato Lovrak jedno vrijeme bio učitelj i koja se danas zove njegovim imenom.
Matica Hrvatska stoljećima čuva hrvatski kulturni i nacionalni identitet šireći kulturu i znanost među svim slojevima hrvatskog društva. Danas, u još jednom velikom povijesnom trenutku ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije uloga Matice je važnija nego ikad prije. Europska unija otvara nove prilike i mogućnosti, zajednica je to koja potiče različitosti i ne zatire nacionalne i kulturne identitete, naprotiv. Ali, članstvo u EU donosi i opasnost globalizacije. Matica Hrvatska zato više nego ikad prije treba nastaviti svoj zadatak i čuvati i širiti hrvatski kulturni, nacionalni, znanstveni i tradicijski identitet. Matica Hrvatska nikad neće zaboraviti svoj narod i nikad ga neće izdati. Poručeno je sa obilježavanja godišnjice ogranka Matice Hrvatske u Kutini.
Ogranak Matice u Kutini jedan je od najvitalnijih ogranaka i ističe se svojim radom na kulturnom, znanstvenom i društvenom polju. Na to je podsjetio predsjednik ogranka Ante Juretić, a taj je vrijedan rad predstavljen je u dvobroju časopisa Moslavačko zrcalo. „Riječ je zapravo o knjizi koja je nastala vrijednim radom naših članova.“, rekao je urednik Dražen Kovačević.
Uz 26. lipnja Dan Ogranka Matice hrvatske Kutina (spomen na utemeljenje ogranka 1971.) iz tiska u nakladi njegove podružnice iz Popovače i Ogranka MH iz Kloštar Ivanića izašao ovogodišnji dvobroj časopisa „Moslavačko zrcalo“. Posjetiteljima skupa Dragutin Pasarić predstavio je časopis koji na 268 stranica donosi niz zanimljivih članaka, među kojima više preglednih i izvornih znanstvenih radova. S područja jezikoslovlja Martina Kuzmić donosi rad o morfološko-leksiškoj rasčlambi kajkavskih tekstova poznatog moslavačkog seljaka-književnika Mije Stuparića. Na materijalne ostatke od pretpovijesti do kasnog srednjeg vijeka u kutinskom i popovačkom kraju upućuje arheologinja Ana Bobovec. Pozornošću plijene i dvije povijesne teme. Agneza Szabo piše o ulozi Ivanićanina Cvjetka Rubetića, duhovnog pisca, saborskog zastupnika, mecene i dobrotvora na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Dragutin Pavličević opisuje stanje uz velikosrpsku promidžbu u doba vladavine Hrvatsko-srpske koalicije (1905.-1909.), posebno na područjima koja su danas u sastavu Sisačko-moslavačke županije. Mile Marinčić radom Ulrichova gospodarska etika i Kűngov etos daje promišljanja u pravcu gospodarske, odnosno poslovne etike.
Glavninu čine tekstovi hrvatskih književnika tridesetih godina prošlog stoljeća posvećenih Lonjskom polju. Tu dragocjenu ostavštinu nude: Josip Badalić, Šimun Vlahov, Franjo Fuis, Dragica Šutej, Mijo Stuparić. Novija književnost na 102 stranice donosi više pjesničkih ostvarenja Mire Beljan, Terezije Salajpaj i Davora Grgurića. Prvi puta poezijom za djecu predstavlja se Kristina Kovačić. I ovaj broj ostaje vjeran kajkavštini Moslavine s dva rada u prozi Božice Brkan. Prikaz o njezinoj nedavno objavljenoj Kajkavskoj čitanci daje Maja Matković. Kajkavske stihove donose Božica Jelušić i Katarina Brkić. U književnom poglavlju su proza Joška Sindika, komedija Ante Juretića Aerodrom u magli i putopis Đure Vidmarovića Kana Galilejska. On daje i prikaze pjesnika Dražena Zetića i Zlatka Tomičića čije se sudbine i stvaralaštvo vezuju uz Moslavinu. Broj obilježava i dvije značajne obljetnice. Uz 100 godina od osnivanja Hrvatske vinarske zadruge moslavačkih vinograda u Voloderu na tragove vinogradarstva u moslavačkom kraju podsjeća Dragutin Pasarić. Časopis završava s naslovom Fascinacija, a posvećen je 80. obljetnici rođenja poznatog glumca Ive Serdara (1933.-1985.) životom vezanog uz Moslavinu. Autor obljetničkog prikaza Milan Ilić sjećanje na velikana hrvatske glume obogaćuje i zanimljivim razgovorom s poznatim glumcem Reljom Bašićem.
Milan Ilić izveo je jedan tekst napisan za Štefa iz Klanjca i govorio o glumcu Ivi Serdaru na kojeg uspomenu brojnim aktivnosti čuva Matica Hrvatska.
Božica Brkan zahvalila je Matici na suradnji te je istaknula važnost rada ogranaka u Kutini i Popovači osobito na čuvanju lokalnih narječja što će osobito biti važno u EU pa je na kraju pročitala i stihove pjesama iz svoje Kajkavske čitanke.
Đurov Vidmarović pohvalno se izrazio o časopisu te ga je ocijenio važnom knjigom jer čuva hrvatske vrijednosti i potaknuo kutinski ogranak Matice i ogranak u Popovači da nastave s radom.
Na kraju je predstavljen i prijedlog poporsja Mati Lovraku. Bista književnika za djecu bit će nagodinu postavljena u najstarijoj kutinskoj osnovnoj školi u Crkvenoj ulici u kojoj je Mato Lovraka radio kao učitelj i koja danas nosi njegovo ime. Predloženo je i pokretanje nove manifestacije Matice Hrvatske Kutina na kojoj bi u Kutini nastupali učitelji - pisci za djecu.
Na kraju skupa Zovnomir Gregurić, ratni zapovjednik 56. Samostalne bojne Kutina podsjetio je i na suradnju Matice Hrvatske sa Udrugama branitelja te je naglasio kako Matica Hrvatska Kutina čuva dignitet Domovinskog rata jer se suradnja Matice i Branitelja iz rata nastavila i u miru.