Moslavina i Moslavačka gora kriju niz prirodnih ljepota zbog kojih je Moslavačka gora proglašena prvim regionalnim parkom u Hrvatskoj. Regionalna ekološka Udruga Zeleni Moslavine zato je snimila edukativni film „Zeleni biser Moslavine“ kako bi popularizirala Moslavačku goru, Moslavinu i njihove prirodne ljepote. Rekla je to Marija Vizner, predsjednica Zelenih Moslavine najavljujući premijerno prikazivanje filma javnosti u Klubu Arcus.
Film „Zeleni biser Moslavine“ snimljen je u okviru projekta „Baštinom u budućnost Moslavačke gore“. Partner u projektu je Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Bjelovarsko-bilogorske županije. Film je sufinanciran sredstvima Fonda za energetsku učinkovitost i uz pomoć sponzora:Grada Kutine, Turističke zajednice, Pranjić d.o.o. i Moslavina d.o.o.
Autorica filma Iva Čaisa u filmu Zeleni biser Moslavine priča priču o sadašnjim prirodnim i geološkim vrijednostima regionalnog parka Moslavačka gora i dalekoj prošlosti i njenim tragovima koji su ispisani u skrivenim dubinama Moslavačke gore. Nekada su njenim prostorima vladali praslonovi čiji ostaci iz bentonitne gline rudnika Gornje Jelenske govore da je klima prije više od 17 milijuna godina bila sasvim drugačija na ovim prostorima i da su umjesto bukovih šuma ovdje rasle palme i tropsko bilje. Njene sada blage obronke nekada su oplahivali i valovi Panonskog mora, a impozantne naslage pijeska i prirodnih izvora nafte (piskutaka) pričaju nam priče iz dubina ovoga mora iz kojeg je Moslavačka gora stršala kao usamljeni otok. Nije stoga čudno da je Moslavina bila i jest koljevka nafte u Hrvatskoj, koja se koristila u 19 stoljeću i za rasvjetljavanje Beča.
Prošlost Moslavine upisana je u stijene čiji najstariji nastanak datira prije gotovo 500 milijuna godina, a uz naftu, pijeske, plin i ugljen čudnovate i neobične pojave kamenih kugli govore nam da je priroda nenadmašiv i moćan umjetnik.
Mnogobrojni potoci i izvori iz njenih dubina donose na površini život, pa je tako na Moslavačkoj gori zabilježeno mnoštvo biljnih i životinjskih vrsta, od kojih su mnoge i zaštićene po Zakonu o zaštiti prirode i međunarodnim direktivama o zaštiti divljih svojti i staništa, a nalaze se i na popisu Crvenih knjiga. No ono što daje pečat ovom kraju su ljudi. O njihovom načinu života tisućljećima daleko, govore arheološki nalazi, a bogata i burna prošlost srednjega vijeka i danas je vidljiva u mnogim starim utvrdama i gradinama.
Moslavina ima još neotkrivenih ljepota i potencijala za razvoj održivih gospodarskih i turističkih djelatnosti, koje bi joj dale značajno mjesto na turističkim kartama osobito uređenjem tematskim stazama i proglašenjem u kategoriji Geoparka, te izgradnjom budućeg edukativnog muzejskog prostora u Gornjoj Jelenskoj (za koje je krajem 2009. godine izrađeno i idejno rješenje).
Zeleni Molavine nadaju se kako će film Zeleni biser Mosalvine biti biti poticaj svima onima koji upravljaju ovim prostorom i žive na njemu da se aktivnije uključe u kreiranje budućnosti i razvoja moslavačkog kraja.