U Zrinu na južnim obroncima Zrinske gore održan je jedanaesti spomen na žrtve Drugog svjetskog rata i poraća i tragedije tamošnjeg hrvatskog stanovništva. U spomen pohodu sudjelovalo je 50-tak Kutinčana i Popovčana, mahom članova ogranka Udruge ratnih veterana „Hrvatski domobran“ i Ogranka Matice hrvatske, te predstavnici Koordinacije braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Kutine. Misu je pred više o 3000 dosada najviše okupljenih predvodio biskup sisački mons. Vlado Košić. Podsjetio je na partizanski zločin na Malu Gospu 1943. godine s gotovo 300 pobijenih mještana. Selo je spaljeno, župna crkva Našašća Sv. Križa srušena, a preostali stanovnici iseljeni su Slavoniju. Odlukom komunističkih vlasti iz 1946. godine konfiscirana im je imovina i do uspostave samostalne Republike Hrvatske nisu smjeli ni posjetiti svoj zavičaj.
Župa danas nema niti jednog vjernika. Biskup Košić naglasio je „Ovdje smo kako bismo i usnama i srcem izrekli ono što oni koji su tu pobijeni ne mogu reći za istinu i pravdu i o Zrinu, i o Španovici, i o Borićevcu, i tolikim drugim mjestima stradanja našega naroda. Najavio je na mjestu nekadašnje višestoljetne crkve i iduće godine u ovo vrijeme blagoslov kamena temeljca novoj.
Na ostatcima grada - utvrde Zrin, nekada u vlasništvu obitelji Zrinski, poznatoj otporom osmanlijskim nadiranjima održan je i zapaženi sat povijesti. Spontano u njega su se uključili govorenjem stihova hrvatskih pjesnika Ivana Mažuranića i Đure Arnolda Kutinčani Branko Kovačić i Antun Bračevac. Posebno dojmljiv svojim sjećanjima bio je Antuna Bračevac. Kao 13- godišnji dječak u rodnom Drenju, nedaleko Đakova, bio je sudionik trenutaka kada su tu preživjeli Zrinjani, uglavnom žene i djeca 1946. godine silom naseljeni.
Izletnici su upoznali i pejzažne značajke ovog kraja, ali i gostoljubivost ljudi, posebno u Divuši kod obitelji Koruc, nekada zaposlenjem vezanoj uz kutinsku Petrokemiju.
