Izvornost i prepoznatljivost autohtonih sorti vina budućnost su vinarstva u Hrvatskoj. Zaključak je stručne rasprave za okruglim stolom na temu „Vina izvornih sorti – značenje za Hrvatsku“ što je održan u okviru Izložbe MoslaVINA – jedine izložbe autohtonih sorti u Hrvatskoj.
Proizvođači vina u Hrvatskoj ne mogu biti konkurentni u proizvodnji chardonaya, pinota, cabernet sauvignona i ostalih svjetskih superiornih sorti koje su postale vinski brandovi. Upozorio je prof. Edi Maletić i dodao kako su se i potrošači zasitili tih globalno popularnih vina. „U svakom slučaju žele kušati novo, osjetiti nove okuse, nove mirise, a to upravo pružaju autohtone sorte. Ako se potrudimo napraviti originalan proizvod, a to znači da je od autohtone sorte i da je bar djelomično napravljen po tradicionalnoj tehnologiji onda to može biti dobitna kombinacija za naše proizvođače.“
Prof. Edi Maletić voditelj je Klonske selekcije Škrleta kojeg su pokrenuli moslavački vinogradari kako bi revitalizirali Škrlet gotovo izumrlu autohtonu sortu vina iz Moslavine. Prof. Ivan Pejić rekao je kako će iz klonske selekcije vinogradari će dobiti potpuno zdrave, od virusa slobodne sadnice Škrlet i to je temelj uspješne proizvodnje kvalitetnih vina Škrleta i ostalih autohtonih Sorti. Škrlet je bila prva hrvatska autohtona sorta u klonskoj selekciji. U projektu su postavljeni standardi za vinovu lozu, ali i za vina koja će biti ponuđena tržištu. Primjer Škrleta slijedili su i ostali vinogradari u Hrvatskoj, pa je danas u projektima klonske selekcije 15 autohtonih sorti vina iz cijele Hrvatske. Osim značaja za gospodarski razvoj vinskih regija i vinarstva u Hrvatskoj očuvanje autohtonih sorti vina vrlo je važno i u očuvanju kluturne i prirodne baštine, naglasio je prof. Edi Maletić.
„Škrlet je jedan od najboljih primjera u kontinentalnoj Hrvatskoj regiji gdje nemamo veliki broj autohtonih sorti. Ovdje su mnoge nestale jer nisu bile isplative i nisu mogle izdržati konkurenciju superiornih sorti. Danas je situacija drugačija, i Škrlet to dokazuje iz godine u godinu. Upravo ta sorta može biti nositelj proizvodnje vina u Moslavini i najrentabilnija u podrumu upravo zato što veliki broj potrošača traži baš tu sortu, zato što Moslavina kao vinska regija, odnosno vinogorje postaje prepoznatljiva po Škrletu i mnogi identificiraju ovdašnje potrošače upravo po Škrletu.“
Proizvodnja Škrleta za vinare u Moslavini danas je pitanje časti i ponosa, ali i obavezno ukoliko žele biti prepoznatljivi i uspješni na tržištu. Prepoznatljivosti Škrleta doprinijet će i projekt brandiranja kojeg vodi Udruga Moslavačka vinska cesta te je promovirana i markica, zaštitni znak izvornog vina Škrlet.
Na izložbi MoslaVINA koja je danas otvorena u Kutini bit će predstavljeno 30-ak uzoraka Škrleta iz Moslavine te ostali brojni uzorci izvornih sorti vina iz Hrvatske. Na izložbi su ukupno predstavljena 174 uzorka vina hrvatske i izvornih sorti. Najbolje ocijenjeni Škrlet OPG-a Stjepana Tušeka je i šampion ovogodišnje izložbe MoslaVINA.
Otvaranjem izložbe započeli su i Vinski dani koje organiziraju Udruga vinogradara i voćara Lujo Miklaužić Kutina i Turistička zajednica grada, a potrajat će do nedjelje navečer.
