Palijativa – izazov za zdravstvo i zajednicu. Bila je to tema okruglog stola Zaklade Sandre Stojić koji je još jednom potvrdio koliko je palijativna skrb nerazvijena u Hrvatskoj i izazov za liječnike i zajednicu. Iako su bili pozvani svi liječnici obiteljske medicine Doma zdravlja Kutina u radu okruglo stola sudjElovala je samo jedna liječnica, aktivistica Zaklade.
„Zamjetan je otpor prema palijativnoj skrbi. Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu 17 godina nastoji promijeniti odnos prema neizliječivim bolesnicima. Prepreka je puno i zato provodimo razne programe edukacije. Nažalost Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja nema organiziranu skrb. Novi ministar zdravlja prof. Rajko Ostojić obećao je kako će se to promijeniti čim je preuzeo dužnost.“ Izvijestila je dr. Vlasta Vučevac, dopredsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu. „Kontaktirao je sa stručnim društvom i odredio je Povjerenstvo pri ministarstvu, akcijsku grupu koja po brzom postupku mora donijeti prijedloge plana, normative i standarde za razvoj palijativne skrbi i palijativne medicine u Hrvatskoj. Nadam se da će se konačno ove godine taj dio odraditi bez kojeg ne možemo službenu palijativnu medicinu kao treći dio medicine uvesti u praksu.“
Dr. Vučevac vjeruje kako će do kraja godine palijativna skrb ući u zdravstveni sustav i redovni sustav HZZO-a. Liječnici opće medicine, liječnici u bolnicama i specijalisti često ne znaju kako pristupiti neizliječivom pacijentu od trenutka kad mu trebaju priopćiti lošu vijest i kako se odnositi prema pacijentima do kraja i kako i koliko koristiti lijekove protiv bolova. „Ljudi umiru u bolnicama, među aparatima, sami. U zdravstvenom sustavu u palijativi je nastalo totalno otuđene i zato je izuzetno važan ovaj korak kojeg je napravila Zaklada Sandra Stojić, kao prva zaklada u Hrvatskoj za palijativnu skrb.“, istaknula je dr. Vučevac.
„Vrlo cijenim njihovu inicijativu i trud tim više što je proces kojeg su morali proći od ideje do registracije Zaklade bio vrlo dug i mukotrpan, jer mi kao društvo u tome nemamo praksu. Aktivnosti zaklade su vrlo vrlo značajne. U civilnim se zaklade i udruge koje se bore za dizanje kvalitete skrbi kroničnih i neizliječivih pacijenata vrlo cijenjene. Ja se nadam da će naša cijelan sredina prepoznati značaj jedne takve zaklade.“
Hospicij nije umiralište kako se često misli. Palijativna skrb treba biti usmjerena kvaliteti preostalog života neizliječivih pacijenata jer i oni imaju pravu na skrb kao i svi ostali pacijenti. „Trebamo skinuti tabu sa umiranje, jer to je sastavni dio života. Ne gubimo nadu i vjerujemo da ćemo kroz edukaciju sa liječnicima uspjeti.“, rekla je Biserka Stojić, predsjednica Zaklade Sandra Stojić. „Nadamo se da ćemo naći zajednički jezik da potaknemo svijest i stavimo svoje modele i kako u ruralnim sredinama gdje nemamo pomoć bolnica, a u Hrvatskoj nemamo ni jednog hospicij gdje bismo mogli skrbiti za takve pacijente. Imamo kvalitetu koju nemaju drugi u svijetu, imamo obitelj u kojoj uglavnom naši ljudi i umiru.“
Istraživanja su pokazala kako 90% ljudi želi umrijeti u svojim domovima. Zato su od velike važnosti pokretni timovi palijativne skrbi koje je osnovala Zaklada Sandra Stojić. Ti su timovi od velike pomoći liječnicima obiteljske medicine, a za volonterski rad u takvim timovima veliko zanimanje su pokazali i građani. Aktivisti Zaklade Sandre Stojić vjeruju kako će se u njihovu plemenitu misiju uključiti i liječnici kojima su takvi timovi od velike pomoći.