Sinoć je u Doma branitelja na tribini kutinske Udruge ratnih veterana „Hrvatski domobran“ predavač Dragutin Pasarić, podsjetio na 5. prosinca 1918. godine. Tek uspostavljena monarhistička vlast prve jugoslavenske države na zagrebačkom trgu bana Jelačića tog je dana pucala na hrvatske domobrane koji su iskazivali želju za uspostavom republike. Poznatije pod nazivom „Prosinačke žrtve“ s 13 poginulih i 17 ranjenih temeljitije koristeći izvornu građu tek 1989. godine analizira povjesničar Bogdan Krizman. Uz ta i novija istraživanja u ovogodišnjem časopisu kutinskog Ogranka Matice hrvatske „Moslavačko zrcalo“ kraću studiju iznio je i povjesničar Dragutin Pavličević. Spomenut je još jedan 5. prosinac i to davne 1868. godine. Tada su uz uspostavu Hrvatskog domobranstvo hrvatski pregovarači nepopustljivo ustrajali za zahtjevima, a koji su prihvaćeni u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi. Četiri su glavna: da se obvezni vojni rok služi isključivo na području Hrvatske, izobrazba hrvatskih oružanih snaga obavlja u domobranskoj akademiji i kadetskim školama i odvija na hrvatskom jeziku, te da sve postrojbe nose hrvatska imena i imena hrvatskih gradova u kojima su im i zapovjedništva. To se u punoj mjeri ostvarilo tek za Domovinskog rata, u kojemu je također postojalo Hrvatsko domobranstvo na čelu s generalom Zvonimirom Červenkom, rekao je gost tribine ratni zapovjednik 56. kutinske samostalne bojne Zvonimir Gregurić. Predsjednik kutinskih domobrana Ivan Sladović najavio je nove tribine i akcije. Nakon nedavno otkrivenog spomen obilježja u Kletištu, a u čemu je i ovom prigodom izrečena posebna zahvala aktivnom Đuri Čehuliću, teku pripreme i za podizanje u Kutinskoj Slatini.
